Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" Brčko već četvrtu godinu organizira obilježavanje Međunarodnog dana maternjeg jezika.

Ponukani dešavanjima iz posljednjih godina vezanim za opstrukciju slobodnog izučavanja bosanskog jezika i upotrebe njegovog zvaničnog naziva u manjem BH entitetu, "Preporod" Brčko je, pored redovnih aktivnosti, želio na naki način pažnju posvetiti i ovom pitanju. Tim slijedom se odlučilo proširiti aktivnosti u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika u Brčkom te ovdje i odavdje skrenuti pažnju na probleme Bošnjaka u RS-u a koji se tiču prava na izučavanje bosanskog jezika i drugih nacionalnih predmeta.
Ovogodišnje aktivnosti obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika obilježila je posjeta Brčkom učenika i nastavnika iz Konjević Polja i Vrbanjaca. Cijeneći njihove napore i trud u borbi za svoj jezik "Preporod" Brčko je želio ugostiti grupu učenika i nastavnika te im pružiti podršku na tom putu.
Tako je u petak, 19.2.2016. u Brčko stiglo 72 učenika iz ova dva mjesta zajedno sa svojim nastavnicima i nekolicinom roditelja. Učenike su ugostili njihovi vršnjaci domaćini kod kojih su bili smješteni i proveli tri dana u druženju i razmjeni iskustava. Pored obostranog uživanja u druženju i upoznavanju, učenici su naročito uživali u šetnji gradom i obilaženju brčanskih znamenitosti.
Javna rasprava Bosanski jezik u pedagoškoj praksi
U subotu, 20.2.2016. u suorganizaciji sa Institutom za jezik Sarajevo u domu Islahijeta priređena je javna rasprava na temu Bosanski jezik u pedagoškoj praksi. Gosti učesnici rasprave su bili: dr. sc. Alen Kalajdžija (direktor Instituta za jezik iz Sarajeva) te njegovi saradnici Haris Ćatović, mr. sci. Zenaida Karavdić i Jasmin Hodžić. U raspravi su također učestvovali i bosanskohercegovački pjesnik Hadžem Hajdarević, predsjednik Matičnog odbora Preporoda u Sarajevu dr. sci. Sanjin Kodrić te direktor Orijentalnog instituta u Sarajevu prof. dr. Adnan Kadrić.
Okosnica javne rasprave bio je problem osporavanja učenja bosanskog jezika u pojedinim školama u RS-u, kao što su škole u Vrbanjcima i Konjević Polju. Profesor historije, Almedin Bošnjak je upoznao prisutne sa problemima sa kojima se već nekoliko godina suočavaju učenici, roditelji i nastavnici u Konjević Polju. Zbog zabrane izučavanja nacionalne grupe predmeta većina učenika pohađa instruktivnunastavu u Edukativnom centru „Nova Kasaba" kod Konjević Polja. Nastavu pohađa ukupno 118 učenika od 1. do 9. razreda prema nastavno planu i programu Kanotona Sarajevo.
Predstavnica roditelja iz Vrbanjaca, Hava Varošić, je kazala da se na sličan način razvijala borba za bosanski jezik i u Vrbanjcima: od bojkota nastave, protesta do organiziranja instruktivne nastave.
Javna rasprava je zaključena sa nekoliko inicijativa: 1. da se osnuje pravni tim koji će predstavljati ovu djecu i njihove roditelje jer se radi o ozbiljnom kršenju ljudskih prava, 2. uključivanje političkih predstavnika Bošnjaka u RS-u da insistiraju na rješavanju ovih problema u domenu svog djelovanja, 3. uspostavljanje saradnje sa onima koji imaju isti problem u našoj zemlji (Srbi u Glamoču, Bošnjaci u Livnu i Tomislavgradu) i zajedničko nastupanje na nivou države, 4. skretanje pažnje na ovaj problem od strane predavača svih maternjih jezika u BiH i dr.
Literarni konkurs za učenike osnovnih i srednjih škola
Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika BZK Preporod Brčko distrikt BiH i ove godine je raspisao literarni konkurs za učenike srednjih i osnovnih škola. Ono što je posebno kod ovogodišnjih konkursa jeste da je konkurs bio otvoren i za prijave učenike van Brčkog. Učenici osnovnih škola su pisali na teme Jezik je most što povezuje ljude i Ja sam vjerni ljob ljepote (Musa Ćazim Ćatić). Teme za učenike srednjih škola su glasile Moj jezik je moje pravo te Ja sam vjerni rob ljepote (Musa Ćazim Ćatić). Na Konkurs je pristiglo oko 130 radova, kako od učenika iz Brčkog tako i iz drugih gradova. Komisija koju su činili profesori bosanskog jezika i književnosti (Ernad Osmić, Edita Likić i Amra Delagić)je odabrala po tri najbolja rada u obje kategorije. U kategoriji učenika osnovnih škola: 1. nagrada: Ajla Kalesić (Brčko); 2. nagrada: Eldar Tokić (Lukavac); 3. nagrada: Elma Hasić (Brčko). U kategoriji učenika srednjih škola: 1. nagrada: Zlatka Plakalo (Brčko); 2. nagrada: Jumna Alić (Konjic); 3. nagrada: Ajna Zubaj (Travnik) . Novčane nagrade u iznosu od 300 KM, 200 KM i 100 KM za prve tri nagrade u obje kategorije obezbijedili su MIZ Brčko, BZK „Preporod" Brčko te ugledni brčanski privrednici. Matični odbor BZK „Preporod" u Sarajevu pobjednike je nagradio prigodnim knjigama.

Svečana akademija
U subotu je u brčanskom Domu kulture upriličena svečana akademija povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika kojom BZK „Preporod" već četvrtu godinu obilježava ovaj značajan datum. Ove godine je program Akademije posvećen nekolicini značajnih godišnjica koje su obilježile prošlu i ovu godinu. Stotinu je godina od rođenja Muse Ćazima Ćatića i Zije Dizdarevića, stotinuideset godina od rođenja Alije Nametka te četrdeset godina od smrti Envera Čolakovića. Na Akademiji su članovi Preporodovih umjetničkih sekcija izveli recitale i dramske komade iz njihovih književnih djela. U ime Matičnog odbora BZK „Preporod" u Sarajevu prisutnima se obratio književnik Hadžem Hajdarević. U svečanom dijelu Akademije su uručene i nagrade prvoplasiranima na gore navedenom Preporodovom Konkursu. Gosti u publici, pored brojnih Brčaka, bili su učenici iz Vrbanjaca i Konjević Polja čiji su se predstavnici obratili prisustnima i izrazili veliko zadovoljstvo zbog poziva u Brčko kao i zahvalnost svim domaćinima.
Iskustva iz Brčkog
U posjetu Brčkom poveli smo 46 učenika koje su pratili profesori Mensur Mujić, Safeta Ibrahimović i Jasmin Pavica. Djeca su sve vrijeme boravila kod porodica i sa sobom nose divna iskustva. Jednom učeniku su domaćini ponudili stipendiranje u srednjoj školi, drugi su oduševljeni time što su prvi put imali priliku ići na klizanje, a neki su pak oduševljeni prilikom da upoznaju novi dio domovine. U ime porodica, djece i nastavnika se zahvaljujemo na pozivu i gostoprimstvu. Učinili su da osjetimo da nismo zaboravljeni i da imamo podršku za nastavak naše borbe za osnovno ljudsko pravo na izučavanje svoje nacionalne grupe predmeta. Posebno se zahvaljujemo predsjedniku BZK „Preporod" Brčko, Ćazimu Suljeviću i profesoru Edinu Jašareviću kao i svim njihovim saradnicima i domaćinima. (prof. Elmedin Bošnjak, Konjević Polje)

PIŠE: A. Alić

Prvonagrađeni radovi

Zlatka Plakalo, JU Poljoprivredna i medicinska škola Brčko

Ja sam vjerni rob ljepote
Koračam ulicama života svoga, rane mladosti moje, ja i duša moja, mila i nježna, topla i blaga, sevdahom ispunjena. Vrijeme me nosi kroz najljepše vidike, uvale duboke i strme i visine nepregledne, veličanstvene. Od toga mi zastaje dah, a na licu mi osmijeh blistav kao najljepša zora što se budi poslije noći tamne i noći hladne. U nemirnom srcu vatre plamen se vije, plamen koji se zvaše imenom život. Ah, taj život! To jedno je neshvatljivo čudo u kojem se vrijeme neprestano troši, osipa i prolazi, ali ipak čvrsto i vjerno stoji kao most na Drini ćuprija. Život je jedna zagonetna priča, roman koji sami stvaramo, krojimo i ispisujemo sudbinom svojom. Ti mali čovječe što ovdje na zemlji si samo putnik prolaznik razmišljaj o ljepotama i prolaznostiovoga života, ali ne pokušavaj dokučiti njegove tajne jer uspjeti sigurno nećeš. Ti ne traži previše pod nebskim svodom zvijezda sjajnih i vjeruj tek onda dobiti češ sve što ti duša poželi. Živi život ispunjen daškom svjetlosti svoje usplahirene i ispunjene duše k'o da je svaki dan tvoj, posljednji i proživljeni, a možda je i zaista posljednji, jer za sutra garancije nema. Svaki dan za nas je neznan, nedokučiv i neslučen, a pobjedljiv jedino ako se preboljena patnja, ispaštanja i iskušenja savladaju i nestanu kao rijeka ponornica, sagore bez traga i spomena. Život je sevdah ispunjen mirisima raskošna cvijeća, ali ljubav bez ljepote je cvijet bez mirisa, bez života, osuđen na propast. Ja često se pitam, zašto se ljudi ne trude da svoj život učine ljepšim. Zaista je čudno, kako je čovjeku malo potrebno da bude sretan, a još čudnije kako to malo mnogima i nedostaje. Ja sretna jesam, sretna sam što postojim, što mogu voljeti ovaj život i sve ljude oko sebe, ptice u letu, cvijeće i miris proljeća ranog. Meni bogatstvo ne znači mnogo, ja volim gledati male ljude kako snivaju lahke snove, taj mir u duši nam sličnoj. Ja volim gledati modru rijeku što ljubomorno čuva talase svoje i ogledati lice svoje mladosti u njenoj bistrini. I tako mlada i snena snivam snove, dok me usnulu majčin zov ranim jutrom budi. Majčin dah, ljepota ljubavi njene ispuni moju dušu pa se uzdah otme, ah Bože kakve miline. Pjesme rado pišem, a poezijom se budim i svako slovo, svaki stih na hartiju bijelu stavljam, a ruka moja lagano veze priče o ljepoti, dok se slike mladosti moje redaju ko' godine puste. Samo umilni zvuk violine što dolazi odnekud' divi se mojoj riječi i pomaže mojoj sreći. Ti čovječe piši i otvori dušu svoju, al' samo ono što ćeš reći neka bude ljepše od tišine i milije od istine. Kada ti pjesnik otvori dušu, ti ga pozorno prati, slušaj i ljepotu pisane riječi ti nadziri i osjeti, jer to on svoje srce ti poklanja, snovima svojim tvoje snove sniva. Srce mi je neumorno, u glavi mi misli bruje, dok perom po hartiji pišem i pjesme nižem pa ih onda sretna opjevavam. Moje riječi ljepote prolazna i neshvatljiva života razumješe jedna mala ptica što me gleda i stidno se kao krije na proplanku usred grma i meni se divi i o mojoj sreći sniva. Možda češ i ti čovječe biti ta ptica što će razumjeti riječi moje o ljepoti i smiraju duše sretne što živi. Zato budi i ti dobri čovječe vjerni rob i sluga ljepote sudbine i života svoga. Voli život, voli sevdah, voli sreću, voli umjetnost, al' samo voli, voljen budi i uživaj u neznanim sudbinama života svoga. Ja listam stranice života svoga, ljepote mladosti moje, ja umjetnik i krojitelj sam jezika i života narodnosti moje, ja vjerni rob sam ljepote.

Ajla Kalesić, JU Peta osnovna škola Brčko

Ja sam vjerni rob ljepote
"Ja sam vjerni rob ljepote" Davno Musa Ćazim reče.
Iz grla se uzdah ote dok mi oko suza peče.
Od rođenja, od postanja, čim na zemlju mi kročismo,
Duša poče da nam sanja, kad ljepotu tu uočismo.
Rođenjem nam svjetlost dana u očima sjaj se krije,
Sva ljepota ovjenčana da nam pune grudi grije.
U nama je dah božanski sa postankom zaiskrio.
Ko se ne bi sad istinski pred tim darom pokorio?!!
Sve što Gospod voljom stvara ljubavlju i nurom miriše;
Sve ljepotom progovara i čovjeka inspiriše.
Ima nešto mitsko, tajno, što se samo slatko sluti -
Što pokori srce trajno kad ljepotu tu oćuti.
Sve što ljude okružuje – voda, trava, sunce, zrak,
Topla riječ što se čuje, Ljepote je samo trak.
Kad se jutrom iz sna budiš bistrim okom u nov dan,
Punim srcem Onog ljubiš, što ti dade miran san.
Ljepota je sve što vidiš, uvijek moraš to da znaš.
Nemoj nikad da se stidiš da joj cijelog sebe daš.
Ne moraš ni pjesnik biti kao što je Ćazim bio,
I sam možeš osjetiti Čemu se pokorio.
Neka kuca srce jako, i otjera svaku kob.
Znaj da sve će biti lahko dok Ljepoti ti si rob.
O pjesniče, dragi, vrli. Tvoje riječi kapi rose.
Srce ka Ljepoti hrli, a misli me tebi nose.
Očarana riječju tvojom, dušom poput šarene bašče,
Progovaram pjesmom svojom, plodom moje dječije mašte.
Znam da ćeš mi halaliti na nevještu stihu ovom.
Želim kao i ti biti ja Ljepoti vjernim robom.